Nema boljeg načina za ispraćaj toplog leta nego rashlađujućom slatkom borovnicom ili doček hladne zime termogenim cimetom – to je savršena kombinacija. Osim osveženja, ova dva sastojka nose sa sobom i jako lekovito dejstvo.
Borovnice su pune antioksidanata koji štite vaš nervni sistem, pomažu rad mozga, neguju kožu, bore se protiv slobodnih radikala i sprečavaju razvoj kancerogenih ćelija. Redovno uzimanje borovnica smanjići rizik od gubitka vida u starosti čak za 38%. a također mogu smanjiti rizik srčanog udara. Niskog su glikemijskog indeksa, pozitivno utiču na nivo šećera u krvi naročito kod onih koji imaju problem sa dijabetesom. Antocijanin, antioksidas koji borovnici daje tamnu boju napada ćelije raka a može uticati i na usporenje rasta postojećeg tumora. Mokraćnoj bešici pomaže da se izbori sa bakterijama i infekcijom urinarnog trakta, Niskokalorične su, pomažu kod mršavljenja, posebno na skidanju sala sa stomaka. Sadrže vlakna, obezbeđuju hirataciju crevenog trakta i njegovo bolje funkcionisanje. Također pomažu kostima da dostignu bolju koštanu masu i budu mnogo čvrstije.
Banana je niskokalorična, (u proseku 100 kalorija po banani), bogata je vlaknima, ne sadrži holesterol i masnoće, pospešuje probavu, pomaže kod depresije, velika količina gvožđa stimuliše proizvodnju hemoglobina i time suzbija pojavu anemije, bogata je kalijumom što joj daje velike zasluge u borbi sa visokim krvnim pritiskom ali je čini i dobrim sredstvom za pojačanje koncentracije i pamćenja.Pomažu kod zatvora, neutrališu gorušicu, rešavaju mamurluk, umiruju nervni sistem, pomažu kod crevnih oboljenja, regulišu kiselost organizma i koriste se kao sredstvo za raslađivanje kod povišene temperature.
A šta sa cimetom?
U prošlosti je cimet važio kao prirodni lek za mnoge tegobe. Zbog svojih lekovitih osobina koristio se u mnogim medicinskim tradicijama sveta, posebno u ajurvedi. Čak su i moderna naučna istraživanja potvrdila da cimet ima pozitivan uticaj kod mnogih bolesti (gastritisa, dijabetesa, povišenog holesterola, gljivičnih i bakterijskih infekcija i mnogih drugih bolesti). Upotreba cimeta posebno interesuje dijabetičare jer se uzimanjem svega pola kašičice cimeta dnevno u znatnoj meri može smanjiti nivo šećera u krvi. Sastojci cimeta poput kompleksa katehina i epikatehina aktiviraju insulin i sa njim zajednički deluju – kažu američki stručnjaci sa Harvard univerziteta. Eksperimentalno je dokazano da cimet snižava i nivo masti i lošeg holesterola, da ima fungicidno dejstvo jer uništava gljivice i sprečava njihov razvoj. Salicilat u cimetu snižava temperaturu i deluje protiv upala. Osobina njegovih esencijalnih ulja da deluju anitimikrobno daju mu mogućnost i osobinu konzervansa. Zbog ovih baktericidnih svojstava možete ga koristiti kao prirodni konzervans hrane jer ako se doda hrani on će sprečiti njeno kvarenje i stvaranje bakterija. Prijatan miris ovog začina podsticajno deluje na rad mozga pri čemu naročito poboljšava pažnju, radnu memoriju i vizuelni doživljaj. Cimet je odličan izvor mangana, gvožđa, kalcijuma, bakra i cinka i ostalih bitnih minerala. Od vitamina sadrži vitamin C, K, pirodoksin (B6) i riboflavin (B2). Imajući sve ovo na umu, stručnjaci preporučuju da se ovaj začin dodaje različitim namirnicama koje se koriste u svakodnevnoj upotrebi kao što su kafa, voćni sokovi, žitarice, tost…
U pripremi ovog specijaliteta opciono možete koristi biljni proteinski prah kako bi pojačali nutritivne vrednosti napitka. U receptu koristimo smrznutu bananu i bademovo mleko mada možete koristiti i neko drugo biljno mleko po izboru.
BOROVNICA BANANA SMUTI – KUHINJA ANTIOKSIDANS. BOROVNICA I CIMET POMOĆI ĆE FUNKCIJU MOZGA I ANTITUMOR DELOVANJE A BANANA ĆE POMOĆI SANBDEVANJE VLAKNIMA.